Zvuk
Reprod ukcija zvuka
aMera kvalitapiseta zvučnog zapisa zove se Bit rate.
To je broj bitova za vreme od jedne sekunde (kbit/s).
Nekoliko primera kvaliteta zvučnog zapisa:
4 kbit/s – najmanji broj bitova da se prepozna govor
8 kbit/s – „telefonski kvalitet“
32 kbit/s – MW (AM) kvalitet
96 kbit/s – FM kvalitet
128 kbit/s – tipičan kvalitet (npr. MP3)
256-320 kbit/s – kvalitet audio CD z
Formati zvučnih zapisa
Nekomprimovani zvučni zapisi
Nekomprimovana datoteka sadrži originalan zapis brojeva sa snimka.
Ove datoteke mogu biti veoma velike i to od 5MB do 20MB za svaki minut snimka.
Najpoznatiji formati su:
.midi (Musical Instrument Digital Interface)
.wav (Waveform)
.aiff (Audio Interchange File Format)
Komprimovani zvučni zapisi bez gubitaka
Komprimovanje sa gubicima izostavlja zvuke koje ljudsko uvo jedva ili uopšte ne može da čuje (zvuci ispod 20 Hz i iznad 20.000 Hz)
Najpoznatiji formati su:
.mp3 (MPEG3-Moving Pictures Expert Group 3)
.ogg (Ogg Vorbis)
.aac (Advanced Audio Coding
Nekomprimovani zvučni zapisi
Nekomprimovana datoteka sadrži originalan zapis brojeva sa snimka.
Ove datoteke mogu biti veoma velike i to od 5MB do 20MB za svaki minut snimka.
Najpoznatiji formati su:
.midi (Musical Instrument Digital Interface)
.wav (Waveform)
.aiff (Audio Interchange File Format)
Nekomprimovani zvučni zapisi
Nekomprimovana datoteka sadrži originalan zapis brojeva sa snimka.
Ove datoteke mogu biti veoma velike i to od 5MB do 20MB za svaki minut snimka.
Najpoznatiji formati su:
.midi (Musical Instrument Digital Interface)
.wav (Waveform)
.aiff (Audio Interchange File Format)
Nekomprimovani zvučni zapisi
Nekomprimovana datoteka sadrži originalan zapis brojeva sa snimka.
Ove datoteke mogu biti veoma velike i to od 5MB do 20MB za svaki minut snimka.
Najpoznatiji formati su:
.midi (Musical Instrument Digital Interface)
.wav (Waveform)
.aiff (Audio Interchange File Format) hvala na paznji
Zvuk
Reprod ukcija zvuka
aMera kvalitapiseta zvučnog zapisa zove se Bit rate.
To je broj bitova za vreme od jedne sekunde (kbit/s).
Nekoliko primera kvaliteta zvučnog zapisa:
4 kbit/s – najmanji broj bitova da se prepozna govor
8 kbit/s – „telefonski kvalitet“
32 kbit/s – MW (AM) kvalitet
96 kbit/s – FM kvalitet
128 kbit/s – tipičan kvalitet (npr. MP3)
256-320 kbit/s – kvalitet audio CD z
Formati zvučnih zapisa
Nekomprimovani zvučni zapisi
Nekomprimovana datoteka sadrži originalan zapis brojeva sa snimka.
Ove datoteke mogu biti veoma velike i to od 5MB do 20MB za svaki minut snimka.
Najpoznatiji formati su:
.midi (Musical Instrument Digital Interface)
.wav (Waveform)
.aiff (Audio Interchange File Format)
Komprimovani zvučni zapisi bez gubitaka
Komprimovanje sa gubicima izostavlja zvuke koje ljudsko uvo jedva ili uopšte ne može da čuje (zvuci ispod 20 Hz i iznad 20.000 Hz)
Najpoznatiji formati su:
.mp3 (MPEG3-Moving Pictures Expert Group 3)
.ogg (Ogg Vorbis)
.aac (Advanced Audio Coding
Nekomprimovani zvučni zapisi
Nekomprimovana datoteka sadrži originalan zapis brojeva sa snimka.
Ove datoteke mogu biti veoma velike i to od 5MB do 20MB za svaki minut snimka.
Najpoznatiji formati su:
.midi (Musical Instrument Digital Interface)
.wav (Waveform)
.aiff (Audio Interchange File Format)
Nekomprimovani zvučni zapisi
Nekomprimovana datoteka sadrži originalan zapis brojeva sa snimka.
Ove datoteke mogu biti veoma velike i to od 5MB do 20MB za svaki minut snimka.
Najpoznatiji formati su:
.midi (Musical Instrument Digital Interface)
.wav (Waveform)
.aiff (Audio Interchange File Format)
Nekomprimovani zvučni zapisi
Nekomprimovana datoteka sadrži originalan zapis brojeva sa snimka.
Ove datoteke mogu biti veoma velike i to od 5MB do 20MB za svaki minut snimka.
Najpoznatiji formati su:
.midi (Musical Instrument Digital Interface)
.wav (Waveform)
.aiff (Audio Interchange File Format) hvala na paznji
Pivo iz domaćeg kazana
U Srbiji rade tri velike pivare, dok je većina onih srednje veličine, naročito u Vojvodini, pogašena.

S druge strane, primetan je trend, mada još uvek u povoju, otvaranja malih pivara, a sve više ljudi odlučuje se i da pivo pravi samo za sebe, u kućnoj radinosti.
Najveći deo domaćeg tržišta piva drže tri najveće kompanije u branši – pivare u Apatinu, Čelarevu i novosadske “Ujedinjene srpske pivare”. U Vojvodini je nekada radilo dosta manjih pivara koje su mahom zadovoljavale lokalne i regionalne potrebe, poput bečejske, vršačke, pančevačke, zrenjaninske. One su pogašene – tokom privatizacije i ulaska velikih multinacionalnih kompanija njihovi vlasnici očigledno nisu imali ni snage ni volje za opstanak na tržištu. Slično se desilo i sa manjim pivarama u centralnoj Srbiji, s tim što s koliko-toliko uspeha još rade Valjevska i Jagodinska, dok se Zaječarska pivara priključila novosadski...https://www.youtube.com/watch?v=6ZNj5CWMroČestitamo
Ukoliko možete da pročitate ovaj članak, uspešno ste se registrovali na Blog.rs i možete početi sa blogovanjem.